Ko ꞌati takoꞌa ꞌā a Rapa Nui i TE CAMBIO CLIMÁTICO

I MĀTOU E OKA E OHO ATU ENA I TE TUMU ꞌE PĒ IRA ꞌĀ E HĀPĪ ANA KI TE TAŊATA O TE KĀIŊA MO ꞌITE O RĀUA HE AHA TE MEꞌE MO AŊA I TE ꞌATI NEI HE CAMBIO CLIMÁTICO.

Te 95 % o Rapa Nui ko ꞌati ana

I te ꞌati nei he cambio climatico, a Rapa Nui meꞌe hetu nō he tokerau, ꞌe i te ꞌua kore ko paka paka ꞌā te henua.

— Ko paka-paka ꞌā te henua i te vai kore

«Mai te 2009, a Rapa Nui e paka – paka e oho mai ena i te ‘ua kore ‘e te 2022 te matahiti i ʻata paka-paka, ko oŋa ‘ā ki te 1967 te matahiti i tu’u ai te ata paka-paka.»
DGAC

— He ‘o’one rake-rake

«Te 50 % o te o’one o Rapa Nui ko rake-rake ‘ā i te taʻe rahi o te tumu, he rava tutu te taŋata i te ahi..» 
R. Honorato & G. Cruz

— He ahi i tutu

«Te ōꞌone o te motu nei ko ꞌata rake-rake  ko oho ꞌā, ko tuꞌu ꞌā pe ira i te rahi o te ahi i tutu.»
BID

Mo tātou te taŋata o te kāiŋa e makenu e aŋa mo haka rehe te ʻati i topa ai ki Rapa Nui i te cambio climático.

Hai programa nei te ꞌiŋoa ko «Transferencia Educación y Reforestación mo te Cambio Climático ꞌi Rapa Nui»

e hāpī ena ki te taŋata o te kāiŋa mo ꞌite he aha te meꞌe mo aŋa mo riva-riva, mo ꞌito-ꞌito  o rāua  no atu te ꞌati mo topa, e kī ena hai reꞌo hiva he resiliencia.

He Resiliencia: «he ai te pūai  o te taŋata mo haka haŋu mo kimi i te raveꞌa mo riva-riva mo ai ko ꞌati ꞌā.»

HE HAKA TAMA I TE TUMU

Hai meꞌe era he ꞌoka i te karu ꞌe i te maŋa o te tumu e  haka rahi ena i te rauhuru atu tumu ri-riva mo ꞌoka i te ŋā kona ena ko rake-rake ana te  ꞌo ꞌone,  ŋā tumu ena he ꞌAito, he Albizia, he Oro Pakai, ꞌe pē ira ꞌā o te ŋā tumu ena o nei mau ꞌā pa he Makoꞌi ꞌe he Marikuru. Pauro te avaꞌe e aŋa atu ena i te aŋa nei.

HE OKA A RUŊA KI TE 100.000 TUMU

Hai nūnaꞌa taŋata ꞌoka miro ꞌe pe ira takoꞌa ꞌā hai nuꞌu i haŋa mo hā’ū’ū, i te aŋa nei, te ŋā tumu taꞌatoꞌa e haka tupu ena. ꞌE nā e oka e oho ena ꞌi te ŋā kona era ko rake-rake ꞌā te ōꞌone ꞌo ko paka-paka ꞌā i te ꞌua KORE, ꞌe ꞌI te ŋā kona era ko vera ꞌā i te ahi.

HE HAKA REHE TE RAKE-RAKE O TE ʻOʻONE ʻE O TE AVA

A ruŋa ki te 500 hectarea, o te henua, ko rake-rake riva-riva ꞌā te ōꞌone. ꞌE e ai haka ꞌou rō ꞌā tetahi  kona nā e rake-rake e oho mai ena ꞌo ira ꞌi e uꞌi atu ena i te raveꞌa mo aŋa mo haka rehe te ata rake-rake te oho o te tātou kāiŋa nei,  nā paꞌi  e toꞌo e oho ena te vaikava i te ꞌoꞌone kora ꞌiti, kora ꞌiti.

HE UŊA I TE ROŊO MO UMAŊA I TE AŊA

Ko aŋa ꞌā i te nūnaꞌa taŋata «He Consejo Consultivo» te ꞌīŋoa, e hai tētahi nūnaꞌa, mo haka piri mo aŋa ꞌe mo vānaŋa-naŋa o ruŋa i te rauhuru raveꞌa e ai ena mo hāꞌūꞌū mai ki a tātou taꞌatoꞌa. Te meꞌe nei he Cambio Climático he meꞌe he meꞌe mo uꞌi ꞌi te hora ꞌmau nei ꞌā.

HE HĀPĪ ‘E HE HAKA AŊI-AŊI

A roto i te meꞌe era he taller mo te taŋa ꞌāpī ꞌe a roto i te  rauhuru vīdeo e hāpī  e oho ena ki a rāua mo haka aŋi-aŋi te ꞌati nei he cambio climático,mo riva o rāua mo ꞌite  he aha te meꞌe mo aŋa pe muꞌa ka oho ena mo topa o te ꞌati, mo riro he nunaꞌa resiliente, e kī ena hai reꞌo hiva.

Scroll al inicio