He ꞌoka he haka rahi i te tumu he rave’a mo hāꞌūꞌū i te ꞌati nei he cambio climático: he meꞌe nui-nui mo aŋa i Rapa Nui
Te me’e i aŋi-aŋi i rara era i te ꞌati nei e te nunaꞌa taŋata o haho, e kī rō ꞌā te meꞌe hopeꞌa o te riva-riva mo aŋa mo haka ꞌiti te ꞌati o te cambio climático, he ꞌoka i te tumu. ata hau te riva-riva mo ꞌoka mo haka rahi i te tumu ki te tētahi atu meꞌe mo aŋa, ꞌE taꞌe nō he haka rehe ꞌiti te ꞌati o te cambio climático, takoꞌa he hāꞌūꞌū mai mo aŋi-aŋi he aha te me’e mo aŋa i te ŋā ꞌati taꞌatoꞌa e topa ena o te ꞌati nei he Cambio climático.
Comparte
Mo uꞌi o tātou a ruŋa i te aŋa e aŋa ena e tētahi henua nui-nui mo haka noho i te ati nei he cambio climatico, a Rapa nui pe tētahi atu motu ꞌiti-ꞌiti, he me ŋoꞌi-ŋoꞌi no te me’e e riva ena mo aŋa.
ꞌE a Rapa Nui, no atu he motu ꞌiti-ꞌiti e haka ꞌoꞌone rō ꞌā i te ao hai meꞌe era he dióxido de carbono.
‘E te aŋa nei he ꞌoka he haka rahi i te tumu, he meꞌe hauhaꞌa mo te ŋa motu ꞌiti-ꞌiti era pe Rapa nui ꞌā, he meꞌe riva-riva mo te ŋā kona era nuꞌu taꞌe rahi te nuꞌu noho.


E hāꞌūꞌū i te aŋa mo riva-riva o Rapa Nui pe muꞌa ka oho ena.
Te aŋa nei he meꞌe hopeꞌa o te nui-nui mo hāꞌūꞌū i a Rapa Nui, ꞌo te ꞌai i te meꞌe era he motu ꞌiti-ꞌiti ꞌe i vaeŋa o te moana e noho nei, te nuꞌu rara i te ꞌati nei ko kī ꞌā ꞌī a Rapa Nui e ꞌati atu ena i te ꞌati he cambio climático.
O te aŋa taꞌatoꞌa i aŋa ꞌi muꞌa ꞌā, e uꞌi ena e tātou i te ŋā matahiti hopeꞌa nei, te aŋa riva-riva mo nei ko te aŋa era he ꞌoka i te tumu ꞌe he hāpī ki te taŋata o te kaiŋa o ruŋa i te ꞌati nei.
A Rapa Nui meꞌe rahi nō te ꞌati i topa, ko kore ko oho ꞌā te rauhuru manu, o ruŋa i te raŋi, o ruŋa i te henua, o roto i te vaikava, pe ira ꞌā ko rake-rake ꞌā te ꞌoꞌone, ꞌe o te ꞌai ko oꞌo mai ꞌā te māuku taꞌe au e ata haka rake-rake ena i te ꞌoꞌone.
A ruŋa ki te 60% o Rapa Nui, ko paka-paka ꞌā te ꞌoꞌone. ꞌo ira te meꞌe e tute ena hai ꞌoka i te tumu he hāpaꞌo i te ꞌoꞌone, te tumu paꞌi e haka noho rō ꞌā i te pūai o te tokerau, e haka noho rō ꞌā i te ahi ana tutu haka ꞌou, ꞌe pahe aua, e riva rō ꞌā mo vahi o te henua. Pe ira ana te tumu e hāꞌūꞌū rō ꞌā mo riva-riva mo oho te ꞌoꞌone ꞌe mo hāpaꞌo i te natura.
Meꞌe rahi nō te hauhaꞌa mo ravaꞌa hai ꞌoka i te tumu.
ꞌI te kona era e hetu rahi ena te tokerau, he paka-paka he oho te ꞌoꞌone, he pakahia i te humedad kore. te ꞌoka i te tumu he meꞌe riva-riva mau ꞌā, mo te ꞌoꞌone mo riva pa’i mo ꞌoka i te kai mo te henua. Pe ira ꞌana mo ꞌoka i te tumu he riva mo haka kore i te haŋa ena he tutu i te ahi i ra ŋā kona e te nuꞌu tutu aŋa i rā meꞌe he riva a rāua mo noho mo manau he meꞌe rake-rake mau ꞌā te meꞌe e aŋa era e rāua e pe hiva ana, ana taꞌe aŋa haka ꞌou pe ira.
Hai raveꞌa nei he ꞌoka i te tumu he haka rahi, ka haꞌamata ena ka haka mahani ena i a Rapa Nui ki te cambio climático. ꞌE takoꞌa ꞌi te ŋā matahiti ena 2023-2024, he haka ꞌite ki te taꞌatoꞌa o ruŋa i te hauhaꞌa nui-nui nei, he puꞌa mai o te rima mo hāꞌūꞌū mai e te taŋata o te kāiŋa.
He aha te meꞌe mo aŋa: He tumu mo te riva-riva o Rapa Nui pe muꞌa ka oho ena.
Te ꞌoka i te tumu taꞌe nō he hāꞌūꞌū mo haka rehe i te ꞌati o te cambio climático, pe ira takoꞌa ꞌā mo haka tī-tika te ꞌati taꞌatoꞌa e hetu mai ena ꞌi Rapa Nui. Te aŋa nei ka hāꞌūꞌū ena mo haka nehe-nehe te tātou motu, he hāꞌūꞌū takoꞌa mo vaꞌai i te aŋa mo te taŋata ꞌe mo haka mahani mo oho takoꞌa o rāua mo haka ꞌuhu i rā ꞌati, he resiliencia e kī ena hai reꞌo hiva. Hai ŋā aŋa nei he ꞌoka tumu ꞌe he hāpī a Rapa Nui ka riva ena mo haka mahani ꞌe mo haka ꞌuhu i te ꞌati nei he cambio climático.
